Kostolac, grad 11 km sjeverno od Požarevca, sjeveroistočna Srbija; 9569 st. (2011). Leži nedaleko od utoka Mlave u Dunav (pristanište). Rudnici ugljena (lignit) i velika termoelektrana. Metalna industrija. – U rimsko doba, na ušću Mlave u Dunav, u neposrednoj blizini Kostolca stajala je tvrđava i grad Viminacium (ime Kostolac razvilo se od latinskoga castellum: tvrđavica, mala utvrda), pristanište rimske riječne flotile. Grad je za vladavine cara Hadrijana polovicom II. st. stekao municipalna prava te postao značajnim mjestom rimske provincije Gornje Mezije (Moesia Superior). Ondje je u III. st. bila kovnica brončanoga novca. Porušio ga je i opljačkao Atila 441., a obnovio u VI. st. bizantski car Justinijan I. Veliki kao vojno uporište na dunavskom limesu. Tijekom seobe Slavena i Avara u VII. st. grad je bio srušen. Uz ostatke amfiteatra, dvaju akveduktâ, termi i ulica sa zgradama otkriveno je oko 14 000 grobova na nekropolama; osobito se ističu grobnice oslikane freskama i sarkofazi. Suvremeni Kostolac razvio se u rudarsko-industrijsko naselje tijekom XX. stoljeća.
